Što ćemo sa suplementima?

AUTOR: Ana Marija Stojić

Kada sam dobila ideju pisati o suplementima, nisam očekivala da će me dočekati baš takav divlji zapad. Znala sam da je to jedna velika siva zona, ali definitivno je tema vrlo izazovna.

Pokušat ću se suzdržati mišljenja i ostati na tome da vam dam razne informacije i zanimljivosti, a zaključak što, kada i da li uopće koristiti ostaviti svakome od vas.

Prije godinu dana je JAMA objavila članak Utječu li tvrdnje na etiketama dodataka prehrani na način na koji potrošači percipiraju njihove zdravstvene koristi? . Provedena je anketa na 4403 stanovnika SAD-a, kojima su pokazane različite etikete za riblje ulje i jedan nepostojeći, izmišljeni dodatak. Za sve dodatke, sudionici koji su vidjeli etikete s tvrdnjama poput „zdravlje srca” ili „zdravlje mozga” češće su smatrali da dodatak sprječava ili liječi bolesti povezane s tim organima (srčane i neurološke).

Ono što je velika prednost života u EU je činjenica da je regulacija svega vezanog za prehranu puno bolja nego u SADu, pa tako i suplemenata.

FDA (Food and Drug Administration) ne treba odobriti dodatke prije stavljanja na tržište, što znači da proizvođači sami odgovaraju za sigurnost, označavanje i čistoću proizvoda. FDA reagira tek nakon što je proizvod već na tržištu (npr. povlačenje određenih suplemenata).

U EU situacija je ipak puno stroža, iako suplementi spadaju pod kategoriju hrane, i reguliraju se prema zakonima o hrani, a ne lijekovima. To znači da ne moraju proći klinička ispitivanja. EFSA (European Food Safety Authority) procjenjuje znanstvene dokaze za zdravstvene tvrdnje, te se samo odobrene tvrdnje (npr. "Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava") smiju koristiti na deklaraciji. Tvrdnje kao one korištene u gore navedenom članku, tipa "liječi, sprječava ili ublažava bolest" nisu dopuštene. Takve tvrdnje se mogu koristiti samo za lijekove, a u EU se suplementi tretiraju kao hrana koja ima dodatne nutritivne ili funkcionalne uloge.

I sve bi to bilo divno, da se možemo pouzdati i u takvu njihovu ulogu.

Recimo, ako pričamo o inzulinskoj rezistenciji- postoje već poprilični dokazi da jabučni ocat pozitivno djeluje na održavanje stabilne razine glukoze u krvi (ne želimo nagle skokove glukoze u krvi), kao npr. žličica octa na vašoj salati, idealno pojedena prije glavnog jela.

Postoji i suplement (u obliku kapsula jabučnog octa) i na našem tržištu, za koji se prema nekim istraživanjima čini da radi jedno veliko ništa. Recimo istraživanje koje nam pokazuje da tekući jabučni ocat povoljno utječe i može smanjiti inzulinsku rezistenciju i snižavati postprandijalnu glukozu, za razliku od tablete octa, u dozama od 45–700 mg octene kiseline po obroku, koje nisu učinkovite za poboljšanje glikemijske kontrole.

Neću ići previše u tom smjeru, ali nemojmo zaboraviti količinu novaca koja postoji u ovoj industriji. Globalno je industrija suplemetima vrijedna $180 miljardi (2023.godine), a smatra se da će se u idućih nekoliko godina taj iznos udvostručiti.

Istraživanja ukazuju na to da određeni dodaci mogu biti podložni pogrešnom označavanju ili mogu predstavljati zdravstveni rizik za određene populacije. Recimo, analitičke studije su pokazale da je između 14% i 50% analiziranih uzoraka sportskih dodataka bilo pozitivno na anaboličke agense ili druge zabranjene tvari. Što se tiče adulteracije (kontaminacije), istraživanja pokazuju da 10–30% dodataka prehrani može sadržavati zabranjene supstance, među kojima su česti sastojci: sibutramin, higenamin, 1,3-dimetilamilamin i androgeni steroidni spojevi. Npr. higenamin je biljni alkaloid sa stimulativnim učinkom na srce i metabolizam, zabranjen u sportu i potencijalno rizičan za zdravlje ako se uzima kroz neregulirane dodatke prehrani.

Analiza sudskih slučajeva u SAD-u (2010.–2019.) pokazuje ozbiljne probleme u industriji dodataka prehrani. Više od 50% slučajeva odnosilo se na pogrešno deklarirane proizvode. U suplementima su često otkrivani steroidi, lijekovi za potenciju, sredstva za mršavljenje, stimulansi i psihoaktivne tvari.

Iako je većina dodataka prehrani slabo ili nikako potkrijepljena čvrstim dokazima o pozitivnom utjecaju na zdravlje, postoje određeni suplementi za koje znanstveni dokazi jasno podupiru koristi za zdravlje u specifičnim situacijama. Folna kiselina je recimo vrlo vrijedan suplement za trudnice koji značajno smanjuje rizik od defekata neuralne cijevi kod novorođenčadi. Suplementacija s dokazanim koristima se najčešće odnosi na situacije kada se prehranom ne unosi ono što je tijelu potrebno, kao npr. željezo kod manjka željeza, vitamin B12 kod vegana ili u starijoj populaciji, kalcij u slučaju niskog unosa prehranom itd.

Ono što bih ja voljela vidjeti je javno zdravstvena kampanja, kao npr. za pušenje, koja će nas sve educirati o suplemetima. Na internetu (da, mislim na društvene mreže) je previše šumova i korisnik se u tome ne može snaći niti stvarno znati kome može vjerovati.

Prije procjene potencijalne učinkovitosti dodataka, ključno je najprije analizirati trening, prehranu, san i životni stil – jer nedostatak u bilo kojem od ovih područja može poništiti ili nadjačati potencijalne koristi suplementacije.

Doima se da cjelovitu namirnicu ipak ništa ne može zamijeniti i to je glavni zaključak mog boravka na preriji divljeg zapada suplementacije.

Ako mene pitate, ja sam uvijek za to da izbjegnemo samosabotirajući poriv i probamo prvo voditi sebe kroz reguliranje prehrane. Suplementi mogu biti kao višnja na vrhu sladolednog kupa, ali oni ne mogu zamijeniti sve što nudi jedan dobro uravnotežen i obilan sladoledni kup naše prehrane.

__________

Assadourian JN, Peterson ED, Navar AM. Label Statements and Perceived Health Benefits of Dietary Supplements. JAMA Netw Open. 2025;8(9):e2533118. doi:10.1001/jamanetworkopen.2025.33118

Johnston, C.S. and Feise, N. (2018), A comparison of liquid vinegar and commercial vinegar pills for managing insulin resistance and postprandial glucose concentrations. The FASEB Journal, 32: 925.10-925.10.https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38028980/

Jagim AR, Harty PS, Erickson JL, Tinsley GM, Garner D, Galpin AJ. Prevalence of adulteration in dietary supplements and recommendations for safe supplement practices in sport. Front Sports Act Living. 2023 Sep 29;5:1239121. doi: 10.3389/fspor.2023.1239121. PMID: 37841887; PMCID: PMC10570429.

Gheflati A, Bashiri R, Ghadiri-Anari A, Reza JZ, Kord MT, Nadjarzadeh A. The effect of apple vinegar consumption on glycemic indices, blood pressure, oxidative stress, and homocysteine in patients with type 2 diabetes and dyslipidemia: A randomized controlled clinical trial. Clin Nutr ESPEN. 2019 Oct;33:132-138. doi: 10.1016/j.clnesp.2019.06.006. Epub 2019 Jul 9. PMID: 31451249.

Hadi A, Pourmasoumi M, Najafgholizadeh A, Clark CCT, Esmaillzadeh A. The effect of apple cider vinegar on lipid profiles and glycemic parameters: a systematic review and meta-analysis of randomized clinical trials. BMC Complement Med Ther. 2021 Jun 29;21(1):179. doi: 10.1186/s12906-021-03351-w. PMID: 34187442; PMCID: PMC8243436.

McQueen CE. Dietary Supplements: Defective Products, Defective Standards. Hospital Pharmacy. 2016;51(3):195-198. doi:10.1310/hpj5103-195